januar 2010.

Kupnja zlata slaba je zaštita od inflacije

Zlato je čisto spekulativna investicija, u sljedećih nekoliko godina moglo bi pasti na 500 dolara za uncu ili pak rasti na 2000 dolara za uncu, i nije moguće saznati što će biti.

Kada sam nedavno prošao aerodromom u Dubaiju bio sam iznenađen velikim brojem putnika koji su kupovali zlatnike. Nisu reagirali na financijske probleme Dubaija nego su se priključili naletu kupovanja zlata prije nego što njegova cijena skoči još i više. Takvo je ponašanje gurnulo cijenu zlata sa 400 dolara za uncu u 2005., na više od 1100 dolara za uncu u prosincu 2009. godine. Pojedinačno kupovanje zlata ide dalje od trgovina na aerodromima i drugih mjesta gdje se zlatnici prodaju. Osim kupovanja kovanica koje je iskovalo nekoliko vlada, pojedinci kupuju na kilograme zlatnih poluga, burzovno utržive fondove (ETF) koji predstavljaju potraživanja za fizičko zlato, terminske ugovore za zlato i dionice u rudarskim kompanijama koje vade zlato i omogućavaju utjecajnu poziciju na buduće cijene zlata. A kupci zlata nisu samo pojedinci, već također i sofisticirane institucije i državni fondovi. Nedavno je Vlada u Indiji kupila 200 tona zlata od Međunarodnog monetarnog fonda.

Rast cijena Mnogi kupci zlata žele se osigurati od rizika inflacije ili mogućeg pada vrijednosti dolara ili drugih valuta. Oboje su ozbiljni potencijalni rizici dostojni predostrožnosti zaštite. Iako je sada inflacija niska u SAD-u, Europi i Japanu, kućanstava i institucionalni ulagači imaju razloga za zabrinutost da bi niske kamatne stope i opsežno stvaranje bankovnih rezervi moglo dovesti do inflacije u vrijeme usporavanja gospodarskog rasta. I pad vrijednosti dolara - koji je pao više od 10 posto u odnosu na euro u proteklih 12 mjeseci - je legitiman razlog za zabrinutost za neameričke investitore koji sada drže dolare. No, je li zlato dobra zaštita od ta dva rizika? Hoće li zlato zadržati svoju vrijednost kupovne moći ako inflacija nagrize kupovnu moć dolara ili eura? I hoće li zlato zadržati svoju vrijednost u eurima ili jenima ako dolar nastavi padati? Kratak odgovor je ne, po svim točkama. Cijena zlata u dolarima ne povećava se s američkom cjenovnom razinom. A vrijednost zlata ne povećava se u dolarima da bi nadoknadila pad vrijednosti dolara u odnosu na euro ili jen. Razmotrimo najprije potencijal zlata kao zaštite od inflacije. Cijena unce zlata 1980. bila je 400 dolara. Deset godina kasnije, američki indeks potrošačkih cijena (CPI) bio je viši za preko 60 posto, ali je cijena zlata i dalje bila 400 dolara, porasla je na 700 dolara, a zatim ponovno pala tijekom godina intervencije. A do 2000. godine, kada je američki indeks potrošačkih cijena bio više nego dvostruko veći od razine u 1980., cijena zlata je pala na oko 300 dolara za uncu. Čak i kada je zlato skočilo na 800 dolara za uncu u 2008., nije uspjelo držati korak s rastom potrošačkih cijena od 1980. godine. Stoga je zlato slaba zaštita od inflacije. Osim toga, Vlada u SAD-u pruža vrlo dobru zaštitu od inflacije u obliku vrijednosnih papira za zaštitu od inflacije Ministarstva financija (TIPS). Desetgodišnje obveznice zaštićene od inflacije ne samo da omogućavaju kamate i glavnicu koje drže korak s CPI, već i sada isplaćaju stvarnu kamatnu stopu koja je sada nešto viša od 1 posto. Iako bi razina cijena trebala pasti, novoizdane TIPS obveznice će vratiti originalnu nominalnu kupovnu cijenu i time osigurati zaštitu od deflacije. Naravno, investitori koji ne žele vezati svoja sredstva u državne obveznice s niskim prinosom mogu kupiti eksplicitnu zaštitu od inflacije za pokrivanje drugih svojih investicija.

Pad dolara
Zlato je također loša zaštita protiv valutnih fluktuacija. Dolar je imao vrijednost 200 jena u 1980. Dvadeset pet godina kasnije, tečaj je ojačao na 110 jena za dolar. Budući da je zlato bilo 400 dolara za uncu u obje godine, držanje zlata nije utjecalo na kompenzaciju pada vrijednosti dolara. Japanski investitor koji je držao dolarski kapital ili nekretnine mogao je umjesto toga nadoknaditi gubitak valutnog tečaja kupnjom terminskih ugovora za jen. Isto vrijedi i za investitora koji je držao eure koji ne bi zaradio držeći zlato, ali je mogao nadoknaditi pad dolara kupnjom terminskih ugovora za euro. Ukratko, postoje bolji načini od zlata da bi se zaštitilo od rizika inflacije i tečajnog rizika. TIPS, ili njihov ekvivalent kod drugih vlada omogućavaju sigurnu zaštitu od inflacije, a eksplicitni terminski ugovori za valute mogu smanjiti rizik valutnog tečaja. Ipak, iako zlato nije primjerena zaštita od rizika inflacije ili rizika valutnog tečaja, mogao bi biti vrlo dobra investicija. Uostalom, vrijednost zlata u dolarima gotovo je utrostručena od 2005. godine. A zlato je tekuća imovina koja omogućava diverzifikaciju u portfelju dionica, obveznica i nekretnina. Ali, zlato je također i visokorizično i visoko hlapljivo ulaganje. Za razliku od običnih dionica, obveznica te nekretnina, vrijednost zlata ne odražava temeljnu zaradu. Zlato je čisto spekulativna investicija. U sljedećih nekoliko godina, moglo bi pasti na 500 dolara za uncu ili pak rasti na 2000 dolara za uncu. Nije moguće saznati što će biti.

Martin Feldstein, profesor ekonomije na sveučilištu Harvard i bivši predsjednik ekonomskog savjeta američkog predsjednika Ronalda Reagana

vir: http://www.poslovni.hr/